Izvori za proučavanje holokausta u Hrvatskoj čuvaju se u Hrvatskome državnom arhivu, Hrvatskome povijesnom muzeju, u regionalnim arhivima i muzejima te u arhivu Židovske zajednice. HDA godinama prikuplja dokumentaciju o svim žrtvama II. svjetskog rata i poslijeratnoga razdoblja, odnosno o svim žrtvama totalitarnih sistema – fašizma, nacizma i komunizma. HDA je svoj doprinos istraživanju holokausta dao evidentiranjem relevantnih podataka u svojim fondovima i zbirkama, suradnjom s Yad Vashem, Židovskom zajednicom i Muzejem holokausta te sudjelovanjem na konferencijama o holokaustu.
Hrvatski državni arhiv
Gradivo
Izvori za proučavanje holokausta u Hrvatskoj
Postoji nekoliko kategorija izvora za proučavanje holokausta u Hrvatskoj:
1. Službeni dokumenti nastali radom upravnih, pravosudnih i drugih tijela Nezavisne Države Hrvatske koji se u Hrvatskoj danas čuvaju poglavito u HDA te regionalnim arhivima. Dio gradiva (opsegom najveći) nalazi se izvan Hrvatske, u Beogradu i sadržava popise Židova i njihove imovine, poglavito konfiscirane te podatke o logorima i stradanjima Židova u njima.
2. Dokumentacija nastala djelovanjem antifašističkoga partizanskog pokreta, posebno ZAVNOH-a. To su podaci o zalaganju antifašista za pomoć Židovima.
3. Dokumenti nastali nakon 1944. radom komisija Narodne Republike Hrvatske za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača (Zemaljska komisija u HDA te okružne, općinske i gradske komisije u regionalnim arhivima). Ova dokumentacija sadrži detaljne podatke o zločinima i žrtvama po logorima i mjestima.
4. Gradivo Službe državne sigurnosti nastalo u istražnim procesima nakon 1945. protiv optuženih za zločine u II. svjetskom ratu. Ova dokumentacija, koju je HDA dobio nakon 1990., sažetak je podataka o stradanjima Židovima.
5. Različite zbirke tiskovina, fotografija i drugoga gradiva, memoari, arhivi židovskih općina i privatni arhivi.
Popis fondova i zbirki Hrvatskoga državnog arhiva u kojima se nalazi gradivo o stradanjima Židova u II. svjetskom ratu
• Ministarstvo
državne riznice. Odjel za novčarstvo, državnu imovinu i dugove.
Ured za podržavljeni imetak (PONOVA)
•
Ravnateljstvo ustaškog redarstva. Židovski odsjek
• Ustaško povjerenstvo za grad i kotar
Koprivnicu
• Zemaljska komisija Narodne Republike
Hrvatske za utvrđivanje zločina
okupatora i njihovih pomagača
• Javno tužilaštvo Socijalističke Republike
Hrvatske 
• Ministarstvo zdravstva i udružbe Nezavisne
Države Hrvatske. Glavno ravnateljstvo za
udružbu i društvovnu skrb
• Ministarstvo unutarnjih poslova Nezavisne
Države Hrvatske
• Zbirka dokumenata Službe državne sigurnosti
Republičkoga sekretarijata za
unutarnje poslove Socijalističke Republike Hrvatske
• Zbirka tiskovina
• Arhivsko gradivo o sabirnim logorima
Nezavisne Države Hrvatske
Ministarstvo državne riznice. Odjel za novčarstvo, državnu imovinu i dugove. Ured za podržavljeni imetak (PONOVA). 1941-1945; 751 svežanj
Nekoliko je ureda, utemeljenih od svibnja do srpnja 1941. (Ured za obnovu privrede, Državno ravnateljstvo za ponovu i Državno ravnateljstvo za gospodarstvenu ponovu) u rujnu 1941. objedinjeno u jedinstveno ravnateljstvo koje se od 1943. zove Ministarstvo državne riznice. Odjel za novčarstvo, državnu imovinu i dugove. Ured za podržavljeni imetak. Zadaća ovog Ureda bila je nadzor i upravljanje privrednim poduzećima odnosno imovinom osoba koje su napustile NDH, a poglavito Židova. Ured je imao podružnice u Osijeku, Sarajevu i Banjoj Luci. Iz prvobitno zatečenoga gradiva izdvojeni su slijedeći fondovi: Ponova – Područni ured Osijek; Ponova – Područni ured Sarajevo; Ponova – Područni ured Banja Luka; Iseljenički i useljenički logor Caprag-Sisak; Iseljenički logor Požega; Iseljenički logor Bjelovar; Ured Ponove u Brodskom Šamcu; Ured Ponove u Koprivnici; Porezni ured Srijemski Karlovci; Porezni ured Slavonski Brod; Porezni ured Slatina i Porezni ured Donji Miholjac. Najveća i najvažnija serija gradiva o Židovima su Dosjei konfiscirane židovske imovine (oko 20.000 dosjea Židova koji su u NDH prijavili svoju imovinu).
|
 |
Obrazac obvezne prijave
židovske imovine HDA, PONOVA, DKI, dosje 1013/3 |
|
Ravnateljstvo ustaškog redarstva. Židovski odsjek. 1941-1942; 18 kut, 2 knj.
Odredbom Poglavnika od 3. lipnja 1941. osnovano je Ravnateljstvo ustaškog redarstva za cjelokupno područje NDH koje je preuzelo poslove Ustaškog redarstvenog povjereništva. Redarstvo je imalo 5 odjela: upravno-politički, opći, sigurnosni, židovski i zapovjedništvo ustaških agenata. Ravnateljstvo je djelovalo do rujna 1942. kada njegove poslove preuzima Glavno ravnateljstvo za javni red i sigurnost. Židovski odsjek. Gradivo sadrži popise osoba upućenih u sabirne logore te molbe ustanova i pojedinaca za oslobađanje iz logora.
Ustaško povjerenstvo za grad i kotar Koprivnicu. 1941-1942; 1 kut.
Prvi sačuvani spis Ustaškoga povjerenstva za grad i kotar Koprivnicu ima datum 23. travanj 1941. Povjereništvo se 1941. pojavljuje i pod nazivima Povjerenstvo Glavnog ustaškog stana za grad i kotar Koprivnicu te Ustaško povjerenstvo za grad i kotar Koprivnicu. U njegovoj je nadležnosti bilo pitanje Židova i nadzor nad logorom Danica u Koprivnici. Povjerenstvo je prestalo s radom krajem 1942., nakon što je logor rasformiran. U fondu se nalaze okružnice o ograničenju kretanja Židova, popis židovskih trgovačkih radnji u Koprivnici, obavijesti o dostavi značaka za logor Danicu, popis 165 Židova interniranih 1941. u logor Danicu, popise Židova interniranih iz Danice u druge koncentracijske logore (Jasenovac, Đakovo, Loborgrad) i dr.
Zemaljska komisija Narodne Republike Hrvatske za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača. 1944-1947; 749 kut, 57 knj.
Zemaljska komisija NRH za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača osnovana je 1944. Bila je obvezna prikupljati podatke o zločinima, osobama i njihovim suučesnicima, vrsti zločina, mjestu i načinu počinjenoga zločina. Rezultate svoga rada Komisija je proslijeđivala Javnome tužilaštvu. Kaznu počiniocu zločina određivali su nadležni sudovi po završetku sudskoga procesa, odnosno nakon donošenja pravomoćne presude. Na nižoj razini postojale su okružne, općinske i gradske komisije. Komisija je 1947. prestala s radom, a poslove u njenoj nadležnosti preuzelo je Istražno odjeljenje Javnog tužilaštva NRH. Gradivo o Židovima (9 kutija) sadržava elaborate o progonu i pogibiji Židova s izvornim dokumentima, kopije zakonskih propisa 1941-1945., popise stradalih po logorima poglavito u Auschwitzu i Ravensbrücku itd. I preostalo gradivo također sadržava podatke o stradanjima Židova.
Javno tužilaštvo Socijalističke Republike
Hrvatske. 1945-1953; 136 kut, 68 knj. (Optužnica Pavelić-Artuković, 1951;
9 kut.)
Javno tužilaštvo osnovano je 1945. Zakon o javnom tužilaštvu donesen je nakon proglašenja Ustava FNRJ 1946., a Javno tužilaštvo NRH djelovalo je kao organ Javnoga tužilaštva FNRJ. U njegovoj je nadležnosti bio nadzor nad ispunjavanjem zakona i svih organa izvršne vlasti, službenih osoba i građana. U gradivu Javnoga tužilaštva nalazi se 9 kutija Optužnice Ante Pavelić-Andrija Artuković podignute 1951. radi njihova izručenja. Osim tekstova zakonskih odredbi NDH tu je i dokazni materijal, svjedočenja i izjave preživjelih zatočenika logora, popisi interniranih i ubijenih Židova i sl.
Ministarstvo zdravstva i udružbe Nezavisne Države Hrvatske. Glavno ravnateljstvo za udružbu i društvovnu skrb. 1941-1945; 24 kut, 136 knj.
Ministarstva zdravstva i udružbe osnovana su 1941. kao dva samostalna ministarstva. Godine 1942. svi poslovi zdravstva i udružbe prelaze u nadležnost Ministarstva unutarnjih poslova NDH. Unutar Ministarstva, za poslove udružbe osniva se Glavno ravnateljstvo za udružbu i društvovnu skrb. Zdravstvo i udružba spojeni su 1943. u zasebno Ministarstvo zdravstva i udružbe sa dva odjela: Glavno ravnateljstvo za zdravstvo i Glavno ravnateljstvo za udružbu i društvovnu skrb. Glavno ravnateljstvo za udružbu i društvovnu skrb posredovalo je u radnim odnosima i sporovima, reguliralo je mirovinska prava radnika, skrbilo nad socijalnim ustanovama i sl. Gradivo o Židovima u ovom fondu odnosi se na odobrenje rada namještenicima Židovima u Našičkoj tvornici d.d., ustupanje židovskih zgrada radnicima u Iloku, zahtjeve Židova za reguliranje mirovinskog prava te otkaze namještenicima Židovima.
Ministarstvo unutarnjih poslova Nezavisne Države Hrvatske. 1941-1945; 666 kut, 3 knj.
Ministarstvo unutarnjih poslova NDH osnovano je 16. travnja 1941. Zakonskim odredbama od 24. lipnja i 9. kolovoza 1941. podijeljeno je na odjele te je određen njihov djelokrug. Opći odsjek bio je izravno pod ministrom. Od dva odjela, Upravnoga i Ravnateljstva za javni red i sigurnost, drugi je, pored ostaloga, u svim pitanjima javne sigurnosti usko surađivao s Ustaškom nadzornom službom (UNS), pa tako i u pogledu židovskoga pitanja. Osim toga, židovskim se pitanjem odnosno pitanjem rasa općenito u MUP-u bavilo posebno Rasno-političko povjerenstvo (osnovano u travnju 1941.) U njegovu je djelokrugu bila izrada prijedloga i nacrta zakona, davanje mišljenja i prijedloga, prikupljanje materijala vezanih uz područje rasne biologije, politike i higijene. Rasno-političko povjerenstvo ukinuto je 19. siječnja 1942., a njegove poslove preuzeo je Odsjek za rasnu politiku osnovan kao zaseban odsjek unutar Glavnog ravnateljstva za upravu (ranije Upravni odjel) MUP-a. Nakon ukidanja UNS-e početkom 1943., Glavno ravnateljstvo za javni red i sigurnost MUP-a preuzelo je poslove zaštitnoga redarstva, obavještajne i obrambene službe, a s tim i rješavanje svih pitanja koja su se odnosila na Židove. U tu su svrhu, u okviru toga Ravnateljstva, krajem 1942. osnovani Židovski odsjek i Odsjek za upravu logora, koji su se pitanjem Židova bavili do sloma NDH. Gradivo o Židovima su različite molbe (za priznavanje arijskoga prava, za oslobađanje od nošenja židovskog znaka, za utvrđivanje rasne pripadnosti, traženje dopuštenja za sklapanje brakova između arijevaca i nearijevaca, za stanovanje u sjevernom dijelu Zagreba), izdavanje dopuštenja za rad Židovima, brisanje odvjetnika Židova iz odvjetničkog imenika 1944., dozvola Židovskoj bogoštovnoj općini u Zagrebu za osnivanje “Doma nemoćnih” 1942. itd.
Zbirka dokumenata Službe državne
sigurnosti Republičkoga sekretarijata za unutarnje poslove Socijalističke
Republike Hrvatske 1944-1987; 78 kut.
Ova zbirka gradiva različite provenijencije nastala je radom Službe državne sigurnosti, odnosno ranije OZNE (Odjeljenja za zaštitu naroda) i UDBE (Uprava državne bezbjednosti). Dio gradiva odnosi se na izvorno gradivo ustaške policije, vojnog i ostalog državnog aparata i institucija NDH, a dio je nastao na temelju te izvorne dokumentacije. Gradivo je grupirano u tematske cjeline (političke stranke do II. svjetskog rata, ustaški pokret između dva rata, ustaški pokret i NDH, ustroj Vlade NDH, pravosuđe, domobranstvo, djelovanje terorističkih grupa i organizacija nakon završetka rata itd.) U većini cjelina ima podataka o stradanjima Židova, a poglavito u zapisnicima sa saslušanja osoba odgovornih za stradanja Židova (prijepisi zakonskih propisa o Židovima, kopije oglasa objavljenih u Narodnim novinama - različite zabrane, popis Židova na području kotara Daruvar, kopije izvješća o podavanjima Židova za potrebe države 1941., djelomični popisi Židova u Varaždinu, Opatiji, Rijeci, iseljavanje u Palestinu 1943). Dio gradiva razna su izvješća o Židovima koja je u Berlin odašiljao Hans Helm, policijski ataše pri njemačkom poslanstvu u Zagrebu, kao i korespondencija između Helma i njemačke policije u Beogradu i Sarajevu u svezi Židova. Sadržajno gotovo identične kopije spisa nalaze se i u osobnom fondu Helm Hans.
Zbirka tiskovina (1941-1945)
Zbirka tiskovina iz razdoblja 1941-1945. nastala je temeljem okružnice Ministarstva unutarnjih poslova NDH prema kojoj su sva nadleštva morala dostavljati Državnom arhivu u Zagrebu sve tiskom nastale javne oglase, plakate, letke, brošure i sl. Zbirka tiskovina iz ratnog razdoblja ima oko 7000 plakata, letaka, javnih oglasa i sl., od čega se na Židove odnosi oko 200 (zabrane posjećivanja javnih lokala i svih javnih priredaba, gradskih parkova te kupališta; pozivi Židovima na obvezno nošenje židovskog znaka na lijevoj ruci; naredbe o preseljavanju iz jednog u drugi dio grada itd.).
|
|
1941, 16. svibnja,
Zagreb |
|
Arhivsko gradivo o sabirnim logorima Nezavisne Države Hrvatske
Na području NDH u razdoblju 1941-1945. osnovano je nekoliko sabirnih i radnih logora: Kerestinec, Jadovno, Lepoglava, Slano na Pagu, Danica kod Koprivnice, Jastrebarsko, Sisak, Krušćica kod Travnika, Gornja Rijeka-Lobor grad i dr. Upravu nad logorima imao je Ured IV. Ustaške nadzorne službe, Ustaška obrana. Podaci o sabirnim logorima mogu se naći u idućim fondovima:
Ustaško povjerenstvo za grad i kotar Koprivnicu (uputnice interniranih iz sabirnog logora Danica u logor Jasenovac, molbe za otpuštanje iz logora).
Ustaška nadzorna služba: Zbirka Sabirni logori NDH - Đakovo, Lobor Grad-Gornja Rijeka, Jasenovac, Krušćica, Kupari.
Zemaljska komisija NRH za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača (okružnice, upute, kopije zakonskih propisa NDH koji se odnose na upućivanje u sabirne logore, iskazi svjedoka, popisi zatočenika u logorima, logor Jasenovac - dnevnik rada u logoru, indeks paketarnice, popis zatočenika srpnju 1944.
Javno tužilaštvo SRH
(optužnica protiv A. Pavelića i A. Artukovića, dokazni materijali o stradanju
u logorima, popisi stradalih, zakonske odredbe, izvatci iz tiska.
Ravnateljstvo ustaškog redarstva. Židovski odsjek (popisi osoba upućenih u sabirne logore i molbe ustanova i pojedinaca za oslobađanje iz sabirnog logora Jasenovac).
Antifašistička fronta žena Hrvatske (kazalo interniranih u sabirnom logoru Jasenovac, sjećanja pojedinaca na boravak u logoru).
Zbirka memoarskog gradiva (sadrži sjećanja pojedinaca na boravak u logoru Jasenovac).
Savez komunista Hrvatske (partijske istrage o držanju komunista u sabirnim logorima te pisma pojedinaca iz logora).
SUBNOR Hrvatske, Republički odbor (Odbor za izgradnju spomen-doma Jasenovac, sekcija bivših političkih zatvorenika).
Projekti
Projekt “Dotrščina”
Projekt “Dotrščina”, (istraživanje podataka o žrtvama II. svjetskog rata sa područja Zagreba i okolice) započeo je u HDA još 1967. i trajao je, s prekidima, do travnja 1985. U okviru projekta istraženo je gradivo Hrvatskoga državnog arhiva, ondašnjih Arhiva Instituta za historiju radničkog pokreta, Muzeja revolucije u Zagrebu i Povijesnoga arhiva grada Zagreba, Instituta za sudsku medicinu u Zagrebu, groblja Mirogoj u Zagrebu, Arhiva Jugoslavije, Vojnoistorijskoga instituta i Instituta za vojnomedicinsku dokumentaciju u Beogradu. Pored istraživanja arhivskoga gradiva, pregledan je onovremeni tisak, prikupljeni su iskazi svjedoka itd. Za svaku je osobu načinjen matični list s osnovnim osobnim podacima i podacima o mjestu i vremenu te načinu pogibije, sa naznačenim izvorima (ukupno 18.627 biografija, uvezanih u 113 knjiga). U okviru spomenutoga broja evidentiranih žrtava, bilo je 6.537 Židova.
Međunarodna suradnja
- Suradnja Hrvatskoga državnog arhiva s Muzejem holokausta u Washingtonu , SAD
- Izložba “The Holocaust Exibition”, Imperial War Museum, London
Suradnja HDA s Muzejem holokausta u Washingtonu , SAD
Hrvatski državni arhiv je do srpnja 1999. mikrofilmirao i poslao Muzeju oko 326.000 mikrofilmskih snimaka (356 svitaka) gradiva o stradanjima Židova u II. svjetskom ratu, koji potiču iz idućih fondova.
- Abecedni popis biografija stradalih Židova od slova
A - Z
(mikrofilmski svitak 1-10) - Ispostava ustaškog redarstvenog povjereništva Zagreb - Židovski odsjek (mikrofilmski svitak 10 -19)
- Ravnateljstvo ustaškog redarstva - Židovski odsjek
(mikrofilmski svitak 20 - 27) - Ustaško redarstveno povjereništvo - Zagreb
(mikrofilmski svitak 31 -33) - Sabirni logori: Đakovo, Lobor Grad, Gornja Rijeka,
Jasenovac, Kruščica, Kupari
(mikrofilmski svitak 31 -33) - Razno o Židovima:
- Ministarstvo zdravstva i udružbe NDH, Glavno ravnateljstvo za udružbu i društvenu skrb
- Ustaško povjerenstvo za grad i kotar Koprivnicu
- Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača NRH
(mikrofilmski svitak 34 - 41) - Ministarstvo unutarnjih poslova NDH. Republički
sekretarujat za unutarnje poslove
Socijalističke Republike Hrvatske, Služba državne sigurnosti
(mikrofilmski svitak 41 - 44) - Javno tužilaštvo NRH
(mikrofilmski svitak 45) - Javno tužilaštvo SRH, optužnica Pavelić - Artuković
(mikrofilmski svitak 46 - 49) - Ministarstvo državne riznice, Odjel za novčarstvo,
državnu imovinu i dugave, Ured za podržavljeni imetak (Ponova)
(mikrofilmski svitak 50 - 68, 73 - 190, 191 - 356) - Hrvatski povijesni muzej, Arhivska građa o Židovima
iz Zbirke likovnih djela 20. st.
(mikrofilmski svitak 69 - 72)
Izložba “The Holocaust Exibition”, Imperial War Museum, London
Hrvatski državni arhiv u suradnji s Hrvatskim povijesnim muzejom napravio je odabir arhivskoga gradiva za ovu izložbu (793 mikrofilmska snimka).
Gradivo je tematski grupirano:
- Antižidovska promidžba prije i u tijeku II. svjetskog rata
- Zakonski akti o progonu Židova u tijeku II. svjetskog rata
- Spisi o podržavljenju imovine Židova u NDH
- Spisi o boravku u sabirnim logorima
- Pokret protiv fašizma i pomoć zatočenicima sabirnih logora
- Fotografije
design NOVENA