Tragač za zvijezdama

Csillagok fürkészője


 
 
MOL adatbázis
Nacionalna sveučilišna knjižnica
 
     
 

Međunarodna izložba
Hrvatski državni arhiv
Marulićev trg 21


 
     
 

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 4. studenoga 2010. godine održano je otvorenje izložbe Tragač za zvijezdama. Izložba je priređena u povodu 250. obljetnice rođenja hrvatskoga astronoma i matematičara Danijela Mirka Bogdanića i 200. obljetnice dovršetka Lipszkyjevoga zemljovida Ugarske. Organizatori izložbe su Hrvatski državni arhiv, Mađarski državni arhiv i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Izložbu je otvorio mr. sc. Božo Biškupić, ministar kulture Republike Hrvatske, prof. dr.sc. Tihomil Maštrović, ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dr.sc. Stjepan Ćosić, ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva te Reisz T. Csaba, ravnatelj Mađarskog državnog arhiva ujedno i autor izložbe. Tragača za zvijezdama možete trenutno razgledati u Hrvatskom državnom arhivu.

Mirko Danijel Bogdanić, hrvatski matematičar, astronom i geodet, rođen je 05. studenoga 1760. u Virovitici a umro je 31. siječnja 1802. u Budimu. Školovao se u Pešti gdje je i stekao doktorat iz matematike i astronomije te na taj način postao jedan od najznačajnijih Hrvata u razvoju i promoviranju egzaktnih znanosti. Ogroman interes za znanstvenim istraživanjem odvodi ga u prijestolnicu Monarhije, Beč, gdje 1792. godine kod Josipa Baumeistera tiska značajno povijesno djelo na hrvatskom jeziku „Dogodjaji svieta, Dio I.“ čiji primjerak se čuva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Bogdanićevo istraživanje i tumačenje mjerenja geografskih koordinata od osobitog je značenja te će odrediti njegov daljnji znanstveni i stvaralački put.

Kruna znanstvenog rada Danijela Mirka Bogdanića suradnja je s vojnim časnikom Monarhije Janom von Lipszkyjem na izradi velikog preglednog zemljovida Kraljevine Ugarske. Bogdanić je bio angažiran na geodetsko-astronomskim mjerenjima te ga je 1798. godine austrijski car službeno imenovao carskim mjernikom. Od 1799. do 1801. godine trajao je iscrpan mjernički rad na terenu. Shrvan bolešću, 1802. godine Bogdanić umire. Lipszky je dovršio zemljovid te ga u 12 dijelova objavio 1806. godine u Pešti. Zemljovid je izrađen tehnikom bakroreza. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zemljovid posjeduje u nekoliko primjeraka.

Izložba Tragač za zvijezdama donoseći repliku Lipszkyjevog zemljovida u cijelosti, nekoliko izvornih bogato ilustriranih listova te 38 kaširanih panoa, predstavlja izuzetan znanstveni rad hrvatskoga znanstvenika otklanjajući nepravdu kojom je ovaj međunarodni znanstvenik, matematičar, astronom i geodet bačen u zaborav.