Židovi u Međimurju
 
     
 
U Atriju Hrvatskog državnog arhiva od 14. rujna do 5. listopada 2007. godine, u reduciranom obliku, je bila postavljena izložba Židovi u Međimurju. U svom punom opsegu izložba je predstavljena javnosti krajem prošle godine u Muzeju Međimurja Čakovec. Izložba je nastala suradnjom Muzeja Međimurja Čakovec koji je ujedno nositelj projekta, Državnog arhiva u Varaždinu, Arhivskog sabirnog centra u Štrigovi te Židovske općine Čakovec.
 
     
 

Izložbom Židovi u Međimurju Muzej Međimurja Čakovec nastojao je predstaviti hrvatskoj javnosti etničku i religijsku zajednicu koja je odigrala značajnu ulogu u gospodarskom napretku, te formiranju društvenog i kulturnog života međimurskog kraja.

U Međimurje Židovi su se sustavno počeli doseljavati tek u drugoj polovini 18. stoljeća. Inače, u Županiji Zala, u svim dijelovima osim u Međimurju, bili su već početkom 18. stoljeća. Židovska vjeroispovjedna općina Čakovec utemeljena je 1780. godine. Kroz čitavu povijest bila je to jedina međimurska Židovska vjeroispovjedna općina. Okupljala je međimurske Židove od Štrigove do Legrada. U Čakovcu je još 1834. godine započela gradnja kompleksa Židovske vjeroispovjedne općine. Dovršena je 1876. godine.

U vrijeme Drugog svjetskog rata, u stravičnim događanjima holokausta, nestao je i najveći broj Židova u Međimurju. Oni malobrojni, preživjeli, uglavnom su se iselili u Izrael. Židovska zajednica gotovo potpuno iščezava. Danas broji svega 18 članova.

Građu izložbe čini dio fundusa Muzeja Međimurja Čakovec, Državnog arhiva u Varaždinu, Arhivskog sabirnog centra u Štrigovi te Matičnog ureda Državne uprave u Međimurskoj županiji. Svoj prilog dali su i članovi Židovske općine Čakovec, potomci nekadašnjih međimurskih Židova i čakovečki građani. Izložbu prati obiman katalog i kratki dokumentarni film o logoru u Auschwitzu i Birkenau.