40. obljetnica Deklaracije
 
     
 

U Atriju Hrvatskog državnog arhiva 15. ožujka 2007. godine svečano je otvorena izložba u povodu 40. obljetnice donošenja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Izložbu je otvorio mr.sc. Božo Biskupić, ministar kulture uz nazočnost uglednika iz javnog i kulturnog života te brojnih posjetitelja.

 
 
 
 
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika objavljena je 17. ožujka 1967. godine u tjedniku Telegram. Tekst Deklaracije oblikovan je u Matici hrvatskoj te potpisan od mnogih hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova i pojedinaca.
 
 
 

Načelo nacionalnog suvereniteta i potpune ravnopravnosti obuhvaća i pravo svakoga od naših naroda da čuva sve atribute svoga nacionalnog postojanja i da maksimalno razvija ne samo svoju privrednu, nego i kulturnu djelatnost. Među tim atributima odsudno važnu ulogu ima vlastito nacionalno ime jezika kojim se hrvatski narod služi, jer je neotuđivo pravo svakoga naroda da svoj jezik naziva vlastitim imenom, bez obzira radi li se o filološkom fenomenu koji u obliku zasebne jezične varijante ili čak u cijelosti pripada i nekom drugom narodu. (citat iz Deklaracije)
Autorica izložbe, Marina Škalić, kroz stotinjak izvornih dokumenata političkih i republičkih vlasti, kao i tadašnjih društveno-političkih organizacija, kroz rasprave, zaključke i odluke zabilježene u službenim zapisnicima tih tijela, prati silovitu reakciju koja je uslijedila protiv Deklaracije, njenog duha i značenja tijekom ožujka i travnja 1967. godine na svim republičkim razinama. Stoga se pojava Deklaracije kao poticaja, ne samo na području jezika, nego i cjelovitog kulturnog, javnog i političkog života, može označiti kao stvarni početak Hrvatskog proljeća.

Izložbom je obuhvaćen i prvi put javnosti predstavljen dio izvornih dokumenata iz fondova Hrvatskoga državnoga arhiva većinom Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske, Sabora SRH i Matice hrvatske.


Izložba se mogla razgledati tijekom svibnja 2007. godine.