Uz Hrvatski državni arhiv u Republici Hrvatskoj postoji mreža područnih državnih arhiva. Oni obavljaju arhivsku službu u odnosu na arhivsko i registraturno gradivo državnih tijela, pravnih osoba s javnim ovlastima i javnih službi koje djeluju na njihovom području.  U njima se nalaze fondovi regionalnih upravnih i  sudskih tijela, lokalnih škola, bolnica, tvornica, kulturnih udruženja, zbirke posvećene temama od lokalnoga i širega značenja, obiteljski i osobni fondovi te razno drugo gradivo koje predstavlja vrijedan izvor za proučavanje političke, gospodarske i kulturne povijesti gradova i šire regije. To su Državni arhivi: Bjelovar, Dubrovnik,Gospić, Karlovac, Osijek, Pazin, Rijeka, Sisak, Slavonski Brod, Split, Varaždin, Zadar, Zagreb.
   
 
   
   
 

Državni arhiv Bjelovar

Trg Eugena Kvaternika 3  
43 000 Bjelovar
tel. 385 43 244-487
fax 385 43 241-954
e-mail: drzavni-arhiv-bj@bj.tel.hr
uredovno vrijeme: od 8 do 16 h svaki radni dan

Državni arhiv u Bjelovaru osnovan je 1961. Svoju djelatnost obavlja na području Bjelovarsko–bilogorske te djelomično na području Koprivničko–križevačke, Virovitičko–podravske i Zagrebačke županije. Zgrada Arhiva jedinstveni je sklop sa župnom crkvom Sv.Terezije Akvilske, a uz spremišta i radni prostor sastoji se  od knjižnice i čitaonice, restauratorske radionice i izložbenoga prostora. Arhiv raspolaže sa 703 arhivska fonda i zbirke s ukupno 2.198 dužnih metara gradiva, od kojega manji dio obuhvaća razdoblje od 1787. do 1945.,  a najveći dio gradiva nastao je poslije 1945. godine. Najstariji sačuvani spisi potječu iz 1685.

« « «

   
 
   
 

Državni arhiv Dubrovnik

Sv. Dominika 1  
20 000 Dubrovnik

tel. 385 20 412-394
fax 385 20 413-394
e-mail: dad@dad.hr
uredovno vrijeme: od 8 do 16 h svaki radni dan

Iako Državni arhiv u Dubrovniku kao samostalna ustanova djeluje tek od 1920, njegova povijest znatno je starija. Od najstarijih vremena Dubrovčani su shvatili potrebu čuvanja značajnih državnih isprava i spisa, a one najvrjednije pohranjivali su na posebno sigurno mjesto – u relikvijaru Katedrale sv. Marije, među moćima svetaca. Godinom utemeljenja Državnoga arhiva u Dubrovniku može se smatrati 1278, kada u Dubrovnik dolazi Tomasino de Savere, prvi školovani od države plaćeni notar – svjetovnjak, koji počinje voditi notarske i kancelarijske knjige. Danas se Arhiv nalazi u Palači Sponza. Najvrjedniji dio gradiva fond je Dubrovačke Republike s najstarijom ispravom iz 1022. Područje nadležnosti Arhiva obuhvaća teritorij bivše Dubrovačke Republike i otok Korčulu, a 300 fondova i zbirki koji se u njemu čuvaju zauzimaju oko 5.200 dužnih metara gradiva.

« « «

   
 
   
 

Državni arhiv Gospić


Kaniška 17  
53 000 Gospić

tel. 385 53 560-440
fax 385 53 560-441
e-mail: arhiv@gs.hinet.hr
uredovno vrijeme: od 7 do 15 h svaki radni dan

Državni arhiv u u Gospiću osnovan je tek 30. rujna 1999., a započeo je s radom 1. ožujka 2000. nakon dovršetka adaptacije zgrade. Nadležan je za područje Like, obuhvaća Ličko-senjsku županiju bez gradova Senj i Novalja, ali uključuje općinu Gračac i Srb u Zadarskoj županiji. U Arhivu se trenutačno radi na preuzimanju fondova i zbirki iz pismohrana s područja nadležnosti. U planu je i preuzimanje 84 fonda i zbirki iz Državnog arhiva u Karlovcu. Osnutkom ovoga Arhiva po prvi puta će se omogućiti istraživanje izvora i lokalne povijesti Like.

« « «

   
 
   
 

Državni arhiv Karlovac

Lj. Šestića 5  
47 000 Karlovac

tel. 385 47 621-092, 622-510
fax 385 47 336-195
e-mail: drzavni-arhiv-karlovac@ka.hinet.hr

Državni arhiv u Karlovcu osnovan je 1960. za područje tadašnjih kotareva Karlovac, Ogulin, Gospić te općina Karlovac, Duga Resa, Ozalj, Slunj, Vojnić, Vrginmost, Ogulin, Vrbovsko, Gospić, Donji Lapac, Gračac, Otočac i Titova Korenica. Uredbom Vlade Republike Hrvatske o osnivanju Državnoga arhiva u Gospiću 1999. opseg njegove teritorijalne nadležnosti će se smanjiti jer će novi Arhiv pokrivati područje Like. Državni arhiv u Karlovcu danas čuva oko 5000 dužnih metara gradiva rasporađenih u 615 fondova i zbirki, većinom iz 19. i 20. st. Najstariji sačuvani dokument je iz 1696.

« « «

   
 
   
 

Državni arhiv Osijek


Kamila Firingera 1   31 000 Osijek

tel. 385 31 207-240, 207-241
fax 385 31 207-255
e-mail: drzavni-arhiv-os@os.tel.hr

Državni arhiv u Osijeku osnovan je 1947, prvo kao spremište zagrebačkoga Arhiva, a od 1956. je samostalna arhivska ustanova. Arhiv čuva arhivsko gradivo nastalo pretežito na području istočne Hrvatske od kraja 17. st., među kojim se osobito ističu veliki fondovi vukovarskoga (grofovi Eltz), valpovačkoga (baruni Prandau i Normann) i beljskoga vlastelinstva. Otprilike polovina fondova i zbirki odnosi se na gradivo do 1945, a polovina na kasnije razdoblje.  Najstariji dokument potječe iz 1693.  Danas se teritorijalna nadležnost Arhiva proteže na području tri županije: Osječko–baranjske, Vukovarsko–srijemske i Virovitičko–podravske.

« « «

   
 
   
 

Državni arhiv Pazin

V. Nazora 3; Trg Olge Ban 1  
52 400 Pazin

tel. 385 52 624-125, 624-114, 624-077
fax 385 52 624-472
e-mail: arhiv-pazin@pu.tel.hr

Državni arhiv u Pazinu osnovan je 1958. pod prvotnim nazivom Istarski arhiv Pazin. Arhiv djeluje na području Istarske županije. Najstariji dokumenti koji se u njemu čuvaju iz 13. su stoljeća. Treba istaknuti Zbirku isprava (1200 -19. st.), Zbirku istarskih statuta iz razdoblja srednjega vijeka, te Matične knjige istarskih županija. Uz  posebna izdanja, Arhiv objavljuje svoj časopis “Vjesnik Istarskog arhiva”.

« « «

   
 
   
 

Državni arhiv Rijeka


Park Nikole Hosta 2  
51 000 Rijeka

tel. 385 51 336-445
fax 385 51 336-447
e-mail: drzavni-arhiv@ri.htnet.hr
html stranice: http://www.riarhiv.hr/

Tradicija čuvanja dokumenata u javnim uredima u Rijeci neprekinuto traje još od 15. st., no samostalna arhivska ustanova Kraljevskoga državnog arhiva u Rijeci (R. Archivio di Stato in Fiume) utemeljena je 1926. Kraljevskim dekretom iz 1928. potvrđena je opstojnost riječkoga Arhiva, ali kao odsjeka Kraljevskoga državnog arhiva u Trstu. Takav status Arhiva ostati će do 1945, otkad (s prekidom 1948–49. kada je ispostava Državnoga arhiva u Zagrebu) posluje kao posve samostalna ustanova. Područni djelokrug Arhiva danas je Primorsko–goranska županija i grad Senj. U njemu je pohranjeno više od 4.000 dužnih metara arhivskoga gradiva u 440 fondova i zbirki. Najstariji dokument potječe iz 1201.

« « «

   
 
   
 

Državni arhiv Sisak

Frankopanska 21  
44 000 Sisak

tel. 385 44 540-747
fax 385 44 440-860
e-mail: drzavni-arhiv@sk.hinet.hr

Organizirana zaštita i prikupljanje arhivskoga gradiva na sisačkome području započinje tek 1961, s formiranjem Odsjeka historijskog arhiva pri sisačkom Muzeju. Kao samostalna ustanova Arhiv djeluje od 1962, a danas se njegova teritorijalna nadležnost proteže na 6 gradova i 12 općina. Godine 1966. osnovan je Sabirni arhivski centar u Petrinji za prikupljanje i čuvanje arhivskoga gradiva petrinjskoga područja. Gradivo koje Arhiv čuva (od 16. st.) poglavito je iz razdoblja nakon II. svjetskog rata, uključujući  i gradivo s područja okupiranih u Domovinskome ratu (1991–1995) -  ukupno oko 1.250 dužnih metara, razvrstanih u 750 fondova i zbirki. Arhiv nadzire 320 pismohrana.

« « «

   
 
   
 

Državni arhiv Slavonski Brod

A. Cesarca 1  
35 000 Slavonski  Brod

tel. i fax 385 35 446-573
e-mail: drzavni-arhiv-sb@sb.tel.hr

Prvi pisani tragovi o organiziranju arhivske službe u Brodu zabilježeni su u gradskome statutu iz 1883. Državni arhiv u Slavonskome Brodu osnovan je 1959. Istodobno su osnovani i sabirni arhivski centri u Požegi i Novoj Gradiški, koji su 1978. dobili status odjela. U razdoblju 1961–1966. Sabirni arhivski  centar u Požegi djelovao je samostalno, kao Historijski arhiv Slavonska Požega. Danas je Državni arhiv u Slavonskom Brodu teritorijalno nadležan za područje Brodsko–posavske i Požeško–slavonske županije. U Arhivu pohranjeno arhivsko gradivo – ukupno 782 fonda i zbirke, odnosno oko 3.900 dužnih metara – obuhvaća razdoblje 1724–1990. Vanjska služba Arhiva nadzire 312 pismohrana.

« « «

   
 
   
 

Državni arhiv Split

Glagoljaška 18  
21 000 Split

tel. 385 21 355-826
fax 385 21 344-206
e-mail: drzavni-arhiv-u-splitu@st.tel.hr

Državni arhiv u Splitu utemeljen je 1952. U svom fundusu Arhiv čuva 524 fonda i zbirki s rasponom gradiva od 14. do 20. st., a u njegovu  sastavu je i Arhiv mapa za Istru i Dalmaciju. Od fondova ističu se Splitska komuna, koja se djelom čuva i u Državnom arhivu u Zadru, Oblasni Narodnooslobodilački odbor za Dalmaciju, Jugoslavenski zbjeg u Italiji i Africi, te obiteljski fond Fanfogna-Garagnin. Državni arhiv u Splitu teritorijalno je nadležan za arhivsko gradivo s područja Splitsko–dalmatinske županije te gradova Ploče i Metković. Od svog osnutka do 1997. Arhiv je bio smješten u prostoru bivše Biskupske palače, a danas  se nalazi u prostoru centralne zgrade tvrđave Gripe.

« « «

   
 
   
 

Državni arhiv Varaždin

Trstenjakova 7
42 000 Varaždin

tel. 385 42 332 500, 332 511, 332 507
fax 385 42 332 508
e-mail: dav@dav.hr
html stranice: http://www.dav.hr/

Arhiv grada Varaždina osnovan je 1950. kao samostalna ustanova.  Danas je nadležan je za područje Međimurske i Varaždinske, većeg dijela Krapinsko–zagorske te koprivničkog dijela Koprivničko–križevačke županije. U njemu je na nešto manje od 7.000 dužnih metara pohranjeno 876 fondova i zbirki arhivskoga gradiva u rasponu od 13. do 20. st. Kako bi arhivska služba što bolje djelovala, u razdoblju od 1959–1962. osnovana su na području djelovanja varaždinskog Arhiva  tri sabirna arhivska centra -  u Krapini, Čakovcu i Koprivnici.

« « «

   
 
   
 

Državni arhiv Zadar

Ruđera Boškovića bb  
23000 Zadar

tel. 385 23 211 530, 214 908
fax 385 23 314 577
e-mail: drzavni-arhiv-zadar@zd.hinet.hr

Godine 1624. generalni providur Francesco Molin osnovao je Arhiv generalnoga providura. Taj je Arhiv postao jezgrom oko koje će se kasnije sabrati i drugo gradivo. Državni arhiv u Zadru djeluje kao samostalna ustanova od 1928. Danas se njegova teritorijalna nadležnost proteže na području Zadarske, Šibensko–kninske i Ličko–senjske županije, a u njegovu je sastavu i Sabirni arhivski centar u Šibeniku. Arhiv čuva ukupno 373 fonda i zbirke arhivskoga gradiva. Najstariji dokumenti potječu iz 10. st., a gradivo je sustavno sačuvano za razdoblje od 14. do 20. st. Vanjska služba Arhiva nadzire 450 pismohrana.

« « «

   
 
   
 

Državni arhiv Zagreb

Opatička 29
10 000 Zagreb

tel. 385 1 4807 150
fax 385 1 4807 157
e-mail: daz@daz.hr
html stranice:
http://www.daz.hr/

Zagrebačko Gradsko poglavarstvo 1907. osnovalo je gradski Muzej, Knjižnicu i Arhiv, od kojih je Knjižnica  otvorena iste, a Muzej i Arhiv predani su javnosti slijedeće godine. Godine 1945. osniva se Povijesni arhiv grada Zagreba – Povjerenstvo za uređenje gradske arhivske građe, koje je 1947. preraslo u Arhiv grada Zagreba. Državni arhiv u Zagrebu danas djeluje na području Grada Zagreba i nekoliko obližnjih gradova, na većem dijelu Zagrebačke te dijelu Krapinsko–zagorske županije. Najstariji dokumenti pohranjeni u njemu potječu iz 13. st. Kroz fondove se mogu pratiti različiti aspekti gradske povijesti od 13. st. do 1990, npr. razvoj školstva, gospodarsrva do 1945. te djelovanje raznih društava i udruga prve polovice 20. st. U Arhivu se čuva i gradivo najstarijih zagrebačkih bolnica, obiteljski i osobni fondovi, te dragocjene zbirke- Kartografska i Zbirka fotografija Zagreba.

« « «